12 veljača, 2010

Radman i nekontrolirani tržišni kapitalizam

Miroslav Radman kaže:
...osnovni problem za čovječanstvo je nekontrolirani tržišni kapitalizam, a ne genetsko inžinjerstvo
Ljudi koji se bave GMO-om možda to rade iz radoznalosti, ali GMO kao pokret je nastao zbog čisto pragmatičng razloga - ljudima treba hrana. Više hrane, jeftinije hrane i hrane koju je lakše uzgojiti. I u svijetu znanosti - najveći novac se vrti oko onih područja koja su potencijalno profitabilna na tržištu.

Potražnja je ogromna, a ponuda je slaba. Posljedica je da se tehnološke inovacije jako cijene. GMO je jedna takva inovacija i investitori (ali i vlade) uložu svoj novac u istraživanja. Dakle, to što je GMO jako važan nije ništa drugo nego taj isti tržišni kapitalizam.

E sad, postoje ljudi kojima GMO ne paše. Bilo zato jer imaju strah od negativnih posljedica ili zato što su svoj kapital uložili u "biološku proizvodnju" ili jer žive u državama koje nisu razvile svoje GMO proizvode pa bi ih morale uvoziti. I što? Žele GMO regulirati.

Dakle, Radman tvrdi da je tržišni kapitalizam kriv i treba ga regulirati. Međutim, jedna konkretna manifestacija kapitalizma ne dijeli tu krivicu. I to, slučajno, upravo ono područje kojim se on sam bavi.

Zanimljivo kako ljudi skoro uvijek misle da je njihovo područje preregulirano, a sve ostalo premalo regulirano (iz čega, onda, proizlaze sva zla ovog svijeta). Kao da je problem u količini regulacije, pa je onda sve što treba napraviti dodati/oduzeti još malo.

1 komentara:

  1. Nije nuzno upotrebljavati tehnologiju rekombinantne DNA za dobivanje transgenicnih biljaka da bi se povecala produktivnost poljoprivrede. Prastare tehnike poput navodnjavanja, rotacija kultura, pravilno gnojenje, obrana od nametnika, upotreba hibridnih sorti vrlo dobro funkcioniraju. U buducnosti ce voda biti glavni faktor koji ce utjecati na cijene primarnih poljoprivrednih sirovina.

    Dapace, kako prva generacija GM biljaka nije bas imala neku prodju (u Europi) jer krajnji korisnici, tj. potrosaci nisu imali ama bas nikakve koristi, vec samo potencijane rizike, sada se razvijaju GM biljke koje imaju odredjenu dodanu vrijednost - npr. rajcice s vise likopena (antioksidans), i slicno. Paraleleno se zele stvoriti kulture koje zahtijevaju manje vode ili uspijevaju na slanijim zemljistima. Unatoc tome, GM organizmi zasad imaju previse nepovoljan cost/benefit odnos.

    BTW, Radmanovo kritiziranje trzisnog kapitalizma je uvelike posljedica njegovog zivota u Francuskoj.
    OdgovoriIzbriši