22 prosinac, 2008

Hrvatsko-slovenska pomorska granica

Hrvatski argumenti o morskoj granici sa Slovenijom su nam svima jasni, ali teško mi je vjerovati da su slovenski baš tako tanki kakvim ih prikazuju hrvatski mediji.

Pa, zato, evo par disonantnih riječi o granici na Piranskom zaljevu.

Premda je Slovenija u svom prvom nacrtu sporazuma o zajedničkoj granici iz 1991. godine, predložila da granica u Piranskom zaljevu ide crtom sredine, već je iduće godine promijenila svoje stajalište ... Naime, slovenski ministar vanjskih poslova je 5. lipnja 1992. iznjeo stav o suverenosti Slovenije nad cijelim Zaljevom. [link, pdf]

To što su se tek godinu dana kasnije sjetili da je granica drukčija nije baš neki argument u njihovu korist. Ali... Mi smatramo kako granica treba ići polovicom jer tako, jelte, kaže međunarodni zakon. A Slovenci kažu da su oni oduvijek kontrolirali cijeli Zaljev.

I mi i oni vjerojatno imamo neke teorije koje stoje na staklenim nogama. Na primjer, ovo naše o zakonu koji garantira granicu na polovici zaljeva - nije istina. Međunarodni zakon ne kaže da granica nužno mora ići polovicom zaljeva. Članak 15. UN-ove konvencije o morskim granicama kaže (prijevod je moj, slobodno me ispravite ako uočite kakvu grešku):

Gdje je morska granica između dvije priležeće ili nasuprotne države, ni jedna od dvije države ne smije, osim ako nije dogovoreno suprotno, proširiti svoje teritorijalno more preko zamišljene crte polovice čija je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka na kopnenim dijelovima tih država.

...što je upravo ono što mi tvrdimo cijelo vrijeme. Ali, izgleda kao da su naši mediji iščitavanje zakona sveli na čitanje te jedne jedine rečenice - zato što odmah sljedeća govori spominje mogući izuzetak:

Gornje pravilo se ne odnosi na slučaj kad je potrebno, zbog povijesnih ili nekih drugih specijalnih okolnosti, odrediti morsku granicu koja nije u skladu s opisanim pravilom [jednako udaljene crte polovice]. 

To je jedan od onih "mora, ali ne mora baš uvijek" zakona. Mora biti na polovici, ali ne mora ako postoje "neki" razlozi.

Sporiti ćemo se o tome postoje li te "neke specijalne okolnosti". Hrvati će se pozivati na dokumentarac Čehoslovačke televizije u kojem je talijanska ribarica, uhvaćena u Jugoslovenskim vodama, poslana u Umag (a ne Kopar ili Piran) - jer je bila južno od polovice zaljeva.Slovenci će, za početak, (ispravno!) kazati kako je južna obala Piranskog zaljeva bila skoro potpuno nenaseljena, za razliku od slovenske. Tako da su zaljev oni više koristili nego mi, a za vrijeme Jugoslavije se nitko zbog toga nije bunio. I tako dalje...

Kad, jednog dana, arbitražno sudsko tijelo bude odlučivao o morskoj granici oni neće (kao što mnogi hrvati misle) automatski i bez puno razmišljanja povući crtu sredinom i kazati "Nije nam jasno kako ste se o tome toliko dugo sporili?".
Objavio puzz Oznake: , ,

5 komentara:

  1. Bok Puzzle! Dugo te nisam čuo i vidio. Eto ti jedan odličan link na probleme slovensko-hrvatske granice: http://pretenzije.blogspot.com/. U drugom članku postoje i detajli vezani za samo razgraničenje na moru. Inače preporučujem da nađeš na internetu Turkaljev dokument o razgraničenju, tamo je sve detajlno opisano!
    OdgovoriIzbriši
  2. Bok (ne znam s kime imam točno čast, ali očito se poznajemo odavno :).

    Da si bio malo pažljiviji - primijetio bi da sam Turkaljev tekst sam već citirao. Ne samo to, imaš i link na cijeli PDF u postu.

    Tekst na "pretenzije" linku sam već pročitao. Prvi članak bi bio vrijedan spomena kad:

    a) Ne bi pričao o teritorijima koje je slovenija dobila, a koje izgubila u drugim dijelovima. Jer, spor o kojem se trenutno radi nema veze s Koprom, Mariborom ili Celjem.

    b) Ne bi tvrdio da Slovenija ima teritorijalne pretenzije na Istru do Mirne (jer to nije službeni stav, to je stav par ekstremnih ridikula, kakvih i mi u Hrvatskoj imamo na gomile). Ako se takvim argumentom Slovenija može diskvalificirati kao nekorektan susjed, onda je Hrvatska diskvalificirana još prije petnaestak godina kad je aktivno sudjelovala u dijeljenju BiH.

    Osim toga, ja nisam pisao o slo-hrv granici nego samo o morskoj i samo o Piranskom zaljevu. Pitanje Piranskog zaljeva nema veze s kanalom Sv. Odorika, ni sa Svetom Gerom, niti ima veze s otvorenim morem (jer, Slovenija ionako ne bi imala prilaz otvorenom moru).

    Drugi članak je, jedini, vrijedan čitanja na tvom linku.
    OdgovoriIzbriši
  3. Kao prvo se ispričavam da nisam primjetio link na Turkaljev tekst. Jasno, vezano za tematiku pomorske granice koja je otvorena na tom forumu drugi članak je puno korisniji. Ipak ne bi rekao da prvi članak posve izvan konteksta:

    a) Činjenica je da su svi ili večina sporova SLO-HRV taoci pomorske granice.

    b) Za "ridikule" poput Jelinčića i Podobnika glasa od 10% do 15% slovenskog biračkog tijela (ovisno o tipu i vremenu izbora) i nemoguće je reći da se radi tek o zanemarivi pojavi.

    c) Mislim da je važno shvatiti zašto Slovenci (neopravdano) smatraju da im je Hrvatska nešto dužna. Čak ako se izuzmu gore spomenuti ridikuli, postoji velik problem da većina Slovenaca uistinu vjeruje u nekolicinu nacionalnih mitova. To što slične mitove nedvojbeno imaju i Hrvati i Srbi Slovence nipošto ne opravdava! A tu postoji potpuno pogrešno shvaćanje o Slovencima kao uljuđenima i racionalnima Europejcima te Hrvatima i Srbima kao ludim mitomanima. U stvari smo svi mi po tom pitanju tipični Balkanci!

    Inače znamo se mi jako dobro iz vremena studijskih dana na PMFu. Jedino što je moja zgrada bila na lijevoj a tvoja na desnoj strani promenade :-). Ne bi više o tome - imam dobrih razloga da javno ne otrkijem svoj identitet ali kontaktirat ću te ja osobno tako ili ovako. Nadam se da ćemo se i vidjeti!
    OdgovoriIzbriši
  4. OK, čekam "kontakt" ;)

    Što se tiče ostalog:

    a) Naravno da jest, zato što je to jedini veliki problem (i to nimalo jednostavan, kao što sam pokušao argumentirati).

    b) 2008 je Jelinčićeva stranka dobila 5.4% glasova. U stvari, ako pogledaš rezultate (link) mislim da se možeš uvjeriti da je radikalno desnih negdje na razini prosjeka evropskih država.

    c) Osim ovih radikalno desnih, ja uopće nemam taj dojam da oni imaju osjećaj da im je Hrvatska nešto dužna. Jedini veliki spor je Piranski zaljev.

    U svakom slučaju, o tome ćemo, valjda, drugom prilikom :)

    Pozdrav,
    t.
    OdgovoriIzbriši
  5. Puzzle:

    a) Problem razgraničenja na moru nije ništa kompliciraniji od ostalih problema. I ne bih rekao da Slovenija nema svojih argumenata. Na osnovi svojih argumenata Slovenija opravdano može očekivati da će dobiti više od polovice Piranskog zaljeva (to joj je Hrvatska već sama nudila!). Problem je u tome što Slovenija traži teritorijalni kontakt s otvorenim morem i gospodarski pojas. E tu su slovenski argumenti uistinu jako jako tanki. I ako jedna strana želi postići nešto što je praktički neostvarivo, onda realno mali problem postane katastrofalno velik.

    b) Jelinčičevoj stranci zaboravio su pribrojati Lipu (ista retorika, vodi je Peče, koji je do njihove međusobne svađe bio najveći Jelinčičev pouzdanik) i SLS braće Podobnik. Poznati "Zavod 25 junij" samo je ispostava SLS i njegova stajališta su u stvari stvarna stajališta stranke. OK, za razliku od Jelinčića i Pečeta, koji smatraju da bi Slovenija morala uključivati cijelu Istru pa možda i Rijeku, SLS bi se "zadovoljio" s Slovenijom do Mirne. To sveukupno iznosi između 10% do 15% biračkog tijela.

    c) U životu sam osobno razgovarao o tom problemu s puno Slovenaca - i to ne s neškolovanim radnicima nego s intelektualcima - i više od polovice smatra da je Slovenija nepravedno izgubila cijelu Istru. OK, oni svi odredom tvrde da zbog toga ne treba ratovati ili ucjenjivati ali smatraju da bi Hrvatska morala Sloveniji taj "gubitak" kompenzirati teritorijalnim ustupcima.

    Predlažeš da diskusiju nastavimo privatnim kanalima?
    OdgovoriIzbriši

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)